Noviteti: za postrojenja snage do 1 MW više neće biti potrebna energetska dozvola u BiH

Bosna i Hercegovina konačno pravi značajnije iskorake ka tome da i njeni građani pod prihvatljivim uslovima mogu proizvoditi struju iz obnovljivih izvora energije (OIE) ato je ujedno i jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji. Unija je tražila liberalizaciju tržišta električne energije koja je i započela prije nekoliko godina. U početku je značila da i privatne kompanije budu na ovom tržištu, a ne isključivo javne elektroprivrede. Za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji naknada koju građani plaćaju uz račun za potrošenu struju. Novac osiguran ovom naknadom usmjeravan je pojedinim privatnim firmama koje se bave proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije.

Energetska zajednica je tražila da liberalizacija bude potpuna, tj. da i građani mogu proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. To se prije svega odnosi na proizvodnju iz sunčeve energije. Osim toga, tražilo se da tu struju mogu prodavati. U FBiH je nedavno usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Entitetski ministar za energiju, rudarstvo i industriju Nermin Džindić je izjavio da je to, kako je naveo, moderan i evropski zakon. “Novim zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije bit će omogućeno potrošačima da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe, umjesto da je kupuju od snabdjevača”, ukazao je Džindić.

Na tržištu će biti dva nova učesnika – prosumeri i zajednica obnovljive energije. “Uspostavljaju se nove kategorije učesnika na tržištu. To su prosumeri kod kojih se primjenom šema snabdijevanja neto obračuna i neto mjerenja omogućava predaja viškova struje u mrežu te njihovo povlačenje kada vlastita proizvodnja nije dovoljna. Uspostavlja se i zajednica obnovljive energije kojom će biti omogućeno građanima da se ujedine te zajednički grade postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije”, naglasio je. “Opredijelili smo se za podsticanje putem Feed In tarife za mala postrojenja (FIT aukcija) i Feed In premije za velika postrojenja (FIP aukcija). Oba postupka dodjele podsticaja provode se putem konkurentnog javnog postupka aukcija, kojeg provodi Operator za OIE i efikasnu kogeneraciju. U cilju brže provodivosti cijeli proces pripreme izgradnje pojednostavljen je na način da za postrojenja snage do jedan megavat više neće biti potrebna energetska dozvola”, istakao je Džindić.

Najavio je da će građani već do kraja ove godine moći koristiti prava koja se odnose na proizvodnju struje. Poslije usvajanja nacrta, slijedi javna rasprava na osnovu koje se utvrđuje konačni prijedlog zakona. Prijedlog zakona mora prihvatiti parlament da bi stupio na snagu. Resorni ministar je ponovio da je ovo korak ka EU. Nakon što spomenuti zakon stupi na snagu, trebali bi biti poznati novi uslovi za pravljenje solarnih elektrana u domaćinstvima i firmama u FBiH. Republika Srpska je prije FBiH radila na unapređenju uslova da i građani budu učesnik na tržištu električne energije. Odlučeno je da se daju i subvencije za gradnju solarnih elektrana u domaćinstvima.

Subvencija Elektroprivrede RS (EP RS) je namijenjena za 50.000 domaćinstava i 500 kompanija, tj. 500 miliona KM. Mjesečna rata za otplatu solarne elektrane bit će obračunata na osnovu prosjeka utroška struje na godišnjem nivou te snižena za 10 posto. Razlog za sniženje jeste što drugi troškovi, istaknuti na dosadašnjim računima, neće biti obuhvaćeni obračunom. Snaga instaliranih panela iznosit će 250 megavati.

Na web stranici Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) istaknuti su uslovi za postavljanje solarnih panela u domaćinstvima i firmama. Najavljeno je da će entitetska elektroprivreda prijave za subvencije računarski bodovati te da će cilj biti da subvencije dobiju građani koji imaju najniža primanja po članu. Poziv za konkurisanje za dobijanje ove subvencije trebao bi biti uskoro raspisan.

Investicija u solarnu elektranu domaćinstvu se isplati u prosjeku za osam do deset godina. Sve je više solarnih elektrana u kompanijama, a njima se investicija u ovom postrojenje isplati u prosjeku za pet do sedam godina.  EU ima Zelenu agendu za Zapadni Balkan, čija je osnova tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Pet osnovnih oblasti ove agende su dekarbonizacija, kružna ekonomija, borba protiv zagađenja zraka, vode i tla, održiva ruralna područja te zaštita biodiverziteta i obnavljanje ekosistema. I pojedine komercijalne banke daju kredite za poboljšanje energetske učinkovitosti građevina.

Logo-transparentni-1 O nama

eSOLAR d.o.o. je bosanskohercegovačka projektantska kompanija sa sjedištem u Sarajevu koja se bavi projektovanjem, izgradnjom, mjerenjem i održavanjem fotonaponskih solarnih elektrana. eSOLAR nudi mogućnost izgradnje Off-Grid i On-Grid sistema elektrana za sve naše klijente.