Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je, nakon višesatne rasprave, set energetskih zakona koji će se zatim naći na sjednici Doma naroda PFBiH sa čijeg su dnevnog reda nedavno povučeni. Ovaj zakon ima za cilj unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, te unapređenje pravnog okvira. Predviđeno je uvođenje sistema zaštite ugroženih i krajnjih kupaca električne energije, što proizlazi iz zakona EU. Podsjetimo da je važeći zakon usvojen 2013. godine te se do danas BiH kao članica Energetske zajednice obavezala implementirati niz pravila iz EU.
Novim zakonskim rješenjem se uvode novi mehanizmi i detaljnije se definiše način obavljanja djelatnosti na tržištu. Između ostalog, predviđena je zabrana izgradnje hidroelektrana snage manje od 10 megavata, dok su one koje imaju snagu manju od 1 megavata oslobođene izdavanja energetske dozvole. Zakon sadrži i odredbe koje se odnose na izgradnju punjenja za električne automobile. Pojedini građani, kompanije, stručnjaci za energetiku, aktivisti za zaštitu okoliša i Europska unija su dugo insistirali na tome da se upravo stanovništvu i privrednim subjektima zakonski olakša da budu proizvođači struje s mogućnosti i da je prodaju.
Usvajanjem tri zakona – Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije – napravit će se veliki korak naprijed u energetskoj nezavisnosti prvenstveno građana kao fizičkih lica i u zaštiti okoliša. Sa aspekta građana najznačajniji je Zakon o električnoj energiji. Njime će se omogućiti da kupci struje istovremeno prodaju struju koju sami proizvedu putem ugovora o otkupu struje – uspostavlja se koncept prosumera (kupac-proizvođač). Utvrđeno je da elektroenergetski subjekt neće biti obavezan da posjeduje dozvolu za:
– Proizvodnju struje u elektranama instalirane snage do jedan megavat;
– Proizvodnju struje isključivo za vlastite potrebe bez isporuke u distributivnu mrežu;
– Proizvodnju struje u novim elektranama, najduže do šest mjeseci od dana pribavljanja odobrenja za upotrebu postrojenja.
Propisana je mogućnost podsticaja za one koji namjeravaju struju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Elektrane će moći graditi fizička i pravna lica koja zadovoljavaju, između ostalih, sljedeće kriterije:
– Pouzdanost i sigurnost elektroenergetskog sistema;
– Konkurentnost proizvodnih postrojenja;
– Zaštite javnog zdravlja i sigurnosti;
– Zaštite okoliša i osiguranja trajne kontrole utjecaja na okoliš;
– Korištenja zemljišta i lokacije;
– Energetske učinkovitosti;
– Strateškog opredjeljenja u pogledu korištenja vrste primarnog izvora energije.
Bit će omogućeno formiranje energetske zajednice kao pravnog lica kojeg čine domaćinstva, kompanije, lokalna samouprava (grad ili općina) i javne ustanove. Zakonom su definisani svrha i kontrola ove zajednice. “Svrha je zaštita okoliša, ekonomskih ili socijalnih koristi članova ili vlasnika udjela, a ne ostvarivanje profita. Stvarnu kontrolu u energetskoj zajednici građana po principu ‘jedan član jedan glas’ imaju vlasnici udjela i/ili članovi zajednice građana koji nisu srednja ili velika pravna lica u smislu propisa kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije”, ukazano je. Energetska zajednica će morati dobiti dozvolu Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) za obavljanje djelatnosti. Između ostalog, energetska zajednica će moći:
– Proizvoditi struju, uključujući iz obnovljivih izvora energije;
– Snabdijevati strujom;
– Upravljati potrošnjom;
– Skladištiti struju;
– Pružati usluge punjenja električnih vozila.
Mjerna mjesta energetskih zajednica morat će imati pametne mjerne uređaje. U obrazloženju predloženog Zakona o električnoj energiji je naglašeno da se pojednostavljuje procedura priključenja energetskih postrojenja, instalirane snage do 23 kilovata, za proizvodnju struju iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe. Osim toga, više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i upotrebne dozvole za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije.
Ovim zakonom se oni koji pružaju uslugu punjenja električnih vozila obavezuju na to da cijene njihovih usluga moraju biti tržišne, lako uporedive i nediskriminirajuće. Zakonom o obnovljivim izvorima energije je utvrđeno da prosumeri (kupci-proizvođači struje) mogu biti i oni koji žive u istoj zgradi ili stambenom kompleksu. Zakonom o energiji i regulaciji energetske djelatnosti se obavezuje na to da ugroženi kupac ima pravo na subvencioniranje dijela troška za potrošenu struju te da se zaštićenom kupcu ne može prekinuti distribucija struje zbog neplaćanja. Ostaje još da se set usvojenih zakona potvrdi u Domu naroda Federalnog parlamenta usvoji, što se očekuje u narednom periodu, kada će Bosna i Hercegovina krenuti europskim putem kao i njene članice.